Proces gorenja je hemijski proces oksidacije materije. Da bi nastao proces gorenja neophodna su tri elementa:
Prisustvo materije koja može da gori;
Toplotna energija koja je potrebna da bi se postigla temperatura paljenja gorive materije;
Prisustvo materije koja potpomaže gorenje odnosno kisik, ovdje se najčešće radi o kiseoniku iz vazduha.
Ova tri elementa su potrebna za početak procesa gorenja, međutim da bi proces gorenja nastavio sa svojim tokom potrebna je stalna prisutnost ovih triju elemenata jer će se na taj način omogućiti kontinuirano odvijanje lančane hemijske reakcije oksidacije. Požarna preventivna kao i samo gašenje požara bazira se na eliminasanju jednog od faktora potrebnih za odvijanje procesa gorenja i to najčešće eliminasanjem kisika s mjesta gorenja ili eliminisanjem toplotne energije s mjesta gorenja.
Primjer može bit svijeća koja gori. Zapalimo svijeću prinoseći joj toplotnu energiju, svijeća gori jer je izgrađena od zapaljivog materijala a u prostoru oko svijeće nalazi se zrak iz kojeg svijeća uzima kiseonik. Ako bi smo u jednom trenutku zaklopili svijeću koja gori čašom, nakon par sekundi (vrijeme dok se ne potroši preostali kisik ispod čaše) vidjet ćemo da se svijeća ugasila. Dakle na ovaj način smo eliminisali jedan od tri elementa neophodna za proces gorenja tj kiseonik.
Sredstva za gašenje požara (voda, pjesak, zemlja, suhi prah, ugljendioksid) upravo djeluju tako što sa mjesta gorenja uklanjaju jedan ili dva elementa neophodna za kontinuiran proces gorenja.
Voda hladi požar, tj uklanja toplotnu energiju;
Suhi prah guši požar dakle uklanja kisik s mjesta gorenja
Pijesak i zemlja isto tako guše požar jer spriječavaju dotok kisika do mjesta gorenja;
Ugljendioksid prvenstveno hladi mjesto gorenja ali ujedno i duši požar jer smanjuje koncentraciju kisika na mjestu gorenja.
U pogledu zapaljive materije treba imati u vidu da je temperatura paljenja različita za različite materije. Pri tome još temperatura paljenja zavisi i od stanja materije na primjer stepena vlažnosti, oblika, sadržaja drugih primjesa u materiji.
U pogledu kisika neophodnog za nastanak i odvijanje procesa gorenja treba imati u vidu sljedeće. U realnom životu požari se odvijaju uz prisustvo kiseonika iz vazduha a kojeg u vaduhu ima 21 %. U nekim drugim uslovima kada je sadržaj kisika na mjestu gorenja veči hemijski proces gorenja će se odvijati brže. Međutim ukoliko je koncentracija kisika manja proces gorenja će se usporiti. Na primjer prema istraživanjima prilikom gorenja svijeće ukoliko se koncentracija kisika smanji za samo 1 % brzina sagorijevanja svijeće smanjiće se za čak 30 %. A svijeća će se skroz ugasiti ako se sadržaj kisika spusti ispod 17,2 %. Međutim ovo nije isto za sve materije jer na primjer kada je u pitanju gorenje plina acetilena on će se potpuno ugasiti ten nakon što se nivo kisika spusti ispod 13 %.
Treba imati u vidu i druge slučajeva na primjer kada materija sama u sebi sadrži kiseonik kojeg kasnije koristi za sagorijevanje. Ili situacije kada goriva materija uzima kiseonik od drugog jedinjenja koje je inače stabilno ali je zbog požara došlo do njegove razgradnje pri čemu se odvojio kiseonik.
Komentari