Procjena rizika na radnom mjestu za radne mašine

Identifikacija opasnosti i procjenu rizika kod rada sa mašinama provodi se slično kao i za sve druge radne aktivnosti. Nakon izvršene procjene rizika odnosno procjene mogućnosti nastanka, ozbiljnosti posljedica u slučaju nastanka akcidenta, pristupa se određivanju mjera za smanjenje rizika. Te mjere obično podrazumijevaju sljedeće:

• Eliminaciju rizika
• Smanjenje rizika
• Kontrolu rizika

Svaka od prethodnih metoda podrazumijeva primjenu različitih tehničkih ili organizacijskih mjera u skladu sa vrstom rizika, vrstom zadatka. U ovom poglavlju bit će prikazani konkretni primjeri procjene rizika.

Iz konkretnih primjera procjene rizika na radnom mjestu a koji se odnosi za rad sa mašinama moći će se vidjeti konkretna šema kako se ovaj posao može obaviti na najbolji mogući način.

Kod ovih primjera procjene rizika ne vežem se za lokalne zakonske regulative već za međunarodne smjernice, međunarodne organizacije rada. Te smjernice su sljedeće:

RIZIK čini kombinacija dva faktora, VJEROVATNOĆE da će se posmatrana opasnost pojaviti i OZBILJNOSTI posljedica koje mogu nastati ako se opasnost nastane. Kako bi se osiguralo smanjenje rizika kod rada sa mašinama, procjenu rizika treba vršiti u više faza.

Procjenu rizika vrši poslodavac kako bi se osiguralo da je mašina sigurna za rad. Prilikom procjene rizika, poslodavac se treba konsultovati sa zaposlenicima koji trebaju aktivno učestvovati u procjeni rizika. Zaposlenici će na ovaj način doprinijeti da se rizik kvalitetnije procijeni prije svega svojim informacijama i iskustvom. Procjena rizika je interaktivni i stalni proces tj kada se rizik smanji treba uraditi ponovo novu procjenu rizika i istu periodično ponavljati, a ona je obavezna u slučaju nastanka akcidenata.

Osnovni principi kod procjene rizika

• Prikupiti odgovarajuće podatke i odrediti ograničenja mašine, u smislu korištenja, brzine, vremena rada i izlaganja u upravljačkom i okolinskom smislu,
• Identifikacija i dokumentovanje opasnosti povezanih sa zadacima koji se izvode upotrebom ili održavanjem mašine na radnom mjestu,
• Procjena rizika koji dolaze od opasnosti, određivanjem vjerovatnoće i ozbiljnosti posljedica i odlučivanje da li su rizici adekvatno kontrolisani,
• Planiranje akcija s ciljem eliminisanja ili smanjenja rizika,
• Dokumentovanje rezultata procjene,
• Upoznavanje radnika sa procjenom rizika.

Procjena rizika za mašine treba da obuhvati i sljedeće aspekte:

• Adekvatnost dizajna mašina,
• Pravilan izbor mašina,
• Pravilno postavljanje mašine,
• Pravilno korištenje,
• Pravilno održavanje mašine,
• Promjene u ljudstvu kod opsluživanja mašine, promjene materijala i načina rada,
• Opremu izmjene u procesu rada mašine.

Prilikom procjene rizika, poslodavac razmatra zadatke i opasnosti koji mogu uticati na sigurnost radnika. Ovo može uključivati operatore i pomoćnike operatora, radnike na održavanju mašina, inženjere, tehničare, prodajno osoblje, osoblje koje vrši postavljanje ili uklanjanje mašine, administrativno osoblje u nekim situacijama, osobe na praksi, prolaznike, nadzorno osoblje i dizajnere. Dalje poslodavac mora odrediti nivo znanja, obuke, periodičnost obuka i iskustva neophodna za opsluživanje mašina

Analiza rizika vrši se pomoću:

• Identifikacije faktora koji predstavljaju opasnost, zatim ozbiljnost i potencijalne posljedice,
• Vrednovanja učinkovitosti postojećih kontrolnih mjera,
• Procjenom vjerovatnoće nastanka mogućih posljedica uzimajući u obzir izloženost i stepen opasnosti,
• Kombinovanjem gore navedenog kako bi se odredio nivo rizika i određivanjem liste prioriteta za smanjenje rizika

Uobičajena podjela opasnosti i opasnih situacija vrši se na :

• Mehaničke opasnosti,
• Električne opasnosti,
• Toplinske opasnosti,
• Opasnosti od buke,
• Opasnosti od vibracija,
• Opasnosti od radijacije,
• Opasnosti od materijala,
• Ergonomski rizici,
• Iznenadni start mašine i prekomjeran rad ili prevelika brzina,
• Neadekvatno zaustavljanje mašine,
• Obrtni dijelovi mašine,
• Kvarovi na sistemu napajanja,
• Greške kod uklapanja,
• Kvarovi na kontrolnim sistemima,
• Pucanje tokom rada,
• Padanja ili izbacivanje predmeta, ili tečnosti,
• Nedostatak stabilnosti mašine,
• Pokliznuća, spoticanja i padovi,
• Kombinacija gore navedenih opasnosti pri radu sa mašinom.

Postoje brojne metode i tehnike za procjenu rizika. Neke od njih koriste numeričke sisteme za utvrđivanje visine rizika i za određivanje prioriteta za smanjenje rizika. Za svaku identifikovanu opasnost daje se brojna vrijednost koja je povezana sa vjerovatnošću nastanka opasnosti koja će izazvati štetu zdravlju a koja je opet povezana sa ozbiljnošću posljedice po zdravlje. Ovo se može prikazati rastućom skalom koja ide od najnižeg ka najvišem.

VJEROVATNOĆA

• RIJETKO: dešava se rijetko ili nikad, ocjena (1)
• MALO VJEROVATNO: moguće je ali se ne očekuje, ocjena (2)
• MOGUĆE: moguće da se desi jednom u godini dana, ocjena (3)
• VJEROVATNO: vjerovatno će se desiti, mada i ne mora, ocjena (4)
• GOTOVO SIGURNO: dešava se redovno. Ocjena (5)

OZBILJNOST:

• BEZNAČAJNO: nema povrede niti uticaja na zdravlje, cojena (1)
• MALO: kratkotrajan uticaj, ocjena (2)
• SREDNJE: izliječiva povreda ili bolest, ocjena (3)
• ZNAČAJNO: povreda koja može izazvati invalidnost i ozbiljno utiče na zdravlje, ocjena (4)
• KATASTROFALNO: potencijalna smrtna povreda ocjena (5)

Stepen rizika može se predstaviti na sljedeći način:

RIZIK= OZBILJNOST x VJEROVATNOĆA

Određivanjem nivoa rizika koji je u radnom okruženju povezan sa svakom identifikovanom opasnošću, poslodavac i radnici zajedno sa svojim predstavnicima mogu identifikovati područja prioritetnog djelovanja ka smanjenju rizika.

Na primjer rizik koji se pojavljuje rijetko i ima beznačajan uticaj na sigurnost i zdravlje imaće najmanji prioritet jer će formulom biti da je 1×1=1 to jest rizik će imati nisku ocjenu 1. dok na primjer opasnost čija vjerovatnoća pojave je gotovo sigurna (5) i može izazvati katastrofalne posljedice po zdravlje i nosi ocjenu 5 imaće najveći prioritet kod otklanjanja jer će rizik proračunom iznositi 5×5=25.

Kod poslova sa najvećim nivom rizika, važno je poduzeti mjere poput eliminacije rizika, smanjenja rizika ili smanjenja vremena izlaganja riziku.

Potrebno je identifikovati sve poslove povezane sa mašinama (analiza radnih zadataka). Primjeri ove kategorije zadataka: pakovanje i transport, istovar i otpakivanje, postavljanje mašine, pokretanje, rad u svim modulima izmjena alata, planirano održavanje, neplansko održavanje, glavni remont, povrat nakon zastoja, problemi u radu, svakodnevno održavanje, rasklapanje i odlaganje mašine.

Za procjenu učinkovitosti kontrole rizika, mogu se koristiti tri glavna kriterija: hijerarhijska kontrola, zakonska regulativa, standardi i učinkovitost nadzornih procesa.

Hijerarhijski način kontrole daje prioritet razmatranju opasnosti i rizika. Prioriteti idu sljedećim redoslijedom 1 eliminisanje opasnosti a tamo gdje to nije moguće ide se na smanjenje rizika i to pomoću 2 zamjenama za manje štetne materijale ili supstance, 3 inženjerskim upravljačkim metodama kao što su zaštitne naprave i druge tehničke zaštitne naprave zatim 4 administrativne kontrole koje mogu uključivati različite procedure rada, obuke, način rada i zadnja 5 upotreba lične zaštitne opreme.

Kad su u pitanju zakonska regulativa i standardi treba razmotriti sljedeće faktore: 1 zakonski zahtjevi su zadovoljeni (za pojedine vrste opasnosti zakonska regulativa možda zahtijeva poduzimanje specijalnih mjera s ciljem kontrole rizika, 2 načini kontrole zadovoljavaju ili čak prevazilaze industrijske standarde i 3 kontrolne mjere uzimaju u obzir trenutno dostupna znanja u ovoj oblasti.

Kad se radi o nadzornim procesima, poslodavci trebaju darazmotre sljedeća pitanja:

Da li su pomoćni sistemi i procesi upravljanja na mjestu?

Da li su oni učinkoviti i pouzdani u osiguravanju da odgovarajuće mjere zaštite budu sprovedene i održavane?

Da li su učinkovite na način da upozoravaju ako su mjere zaštite zakazale?

Da li su upozorenja data na vrijeme?

Koji sistemi se primjenjuju kod donošenja odluke i primjene odgovarajuće izmjene?

Dokumentovanje procesa za kontrolu rizika

Važno je da se formira registar rizika jer on omogućava poslodavcu kasnije praćenje ponašanja i pojave opasnosti i rizika. Ključni dokumenti su:

• Lista opasnosti
• Mjesta pojave opasnosti i ljudi koji su izloženi njima
• Spektar scenarija pod kojima se opasnosti mogu pojaviti i izazvati povrede
• Prirodu ili vrstu štete ili povrede koju ta opasnost može napraviti
• Rezultate procjene rizika.

Dobavljač mašine mora obezbijediti dokumentaciju u kojoj će navesti značajne opasnosti koje prijete od mašine, zatim mjere zaštite koje je potrebno primijeniti, preostale rizike, preporuke za dodatne mjere zaštite. Poslodavac je dužan poduzeti prikladne mjere s ciljem zaštite radnike od identifikovanih opasnosti u skladu sa procjenom rizika.

Tamo gdje nije moguće eliminisati rizike, poslodavac je dužan primijeniti druge tehničke mjere s ciljem smanjenja visine rizika. Neke od tehničkih mjera mogu biti; izmjena dizajna, prepravke, dodatne ili izmijenjene zaštitne naprave, druga ergonomska rješenja, zaštita od buke, sistem ventilacije. Gdje ovo nije moguće primijeniti, onda se primjenjuju organizacijske mjere poput obuka, nadzora nad radom, korištenje lične zaštitne opreme, davanje dodatnih smjernica i upita radnicima, postavljanje sigurnosnih znakova i slično.

Tamo gdje je potrebna lična zaštitna oprema, onda se ona mora obezbijediti tako da odgovara pojedincu, da mu ne nameće trošak. Poslodavac treba osigurati resurse da se ista nabavi, čuva i održava. Radnike treba konsultovati kod izbora lične zaštitne opreme i obučiti ih o načinu upotrebe.

Poslodavac treba vršiti stalni nadzor nad sigurnošću mašina, uključujući i izmjene u radnoj sredini i organizaciji rada. Tamo gdje su nastale izmjene mora se izvršiti nova procjena rizika.

Poslodavac treba obratiti pažnju na sljedeće ergonomske uslove kako bi optimizirao sistem zaštite zdravlja i sigurnosti radnika:

• Karakteristike radne okoline i njen uticaj na radnika
• Oprema radno mjesto, dizajn,
• Težinu proizvoda ili alata koji se koriste,
• Učestalost upotrebe alata, primjene sile, prenošenja proizvoda,
• Dužina trajanja upotrebe alata, upotrebe sile, nošenja ili rukovanja proizvodom,
• Položaj tijela radnika prilikom rukovanja materijalima ili proizvodom ili tokom primjene sile,
• Fizičke karakteristike radnika tokom obavljanja njihovih aktivnosti (visina, tjelesna građa, godine isl)
• Istragama prethodnih povreda na radu može se doći do zaključaka koje aktivnosti poduzeti kako bi  se u budućnosti izbjegle iste ili slične povrede.

Urnek za procjenu rizika kod rada sa mašinama. Primjer procjene rizika tabelarni dio:

Primjena interaktivne petlje u procjeni rizika

Primjer 1