Uputa za siguran rad sa tokarskim strojem

RIZICI PRI RADU SA TOKARSKIM STROJEM:

• Rizik od dodira sa steznom glavom ili tokarskim srcem;
• Posjekotine i ubadanja prilikom uklanjanja strugotine rukama;
• Leteće čestice metala, posebno pri obradi lijevanog željeza, bronze ili nekog drugog obojenom metala;
• Zaustavljanje stroja rukom;
• Turpijanje predmeta desnom rukom ili pri držanju brusnog papira rukom umjesto držačem;
• Rizik od rotirajuće šipke koja strši iz tokarskog stroja ili automata za izradu navoja;
• Rizik prilikom mjerenja predmeta dok je stroj u radu;
• Rizik od zahvaćanja rotirajućeg predmeta i povlačenje radnika na stroj zbog nepritegnute odjeće na radniku;
• Zahvaćanja uređajima za prenos kretanja;
• Rizik od neispravnog rukovanja kod ručnog dizanja predmeta ili pomoću krana na stroj;
• Pokliznuća zbog prljavog radnog prostora oko mašine od emulzije za hlađenje mašine i podmazivanja;
• Uklanjanje strugatina iz rupa puhanjem.

MJERE ZAŠTITE NA RADU PRI RADU S TOKARSKIM STROJEM

Predmet koji se obrađuje na tokarskom stroju pričvršžuje se na više načina u zavisnosti od njegovog oblika i veličine. Pribor koji se najčešće koristi za pričvršćivanje je povodna ploča sa tokarskim srcem, stezna glava i lineta.

Povodna ploča

Predmet koji se treba obrađivati, pričvršćuje se između šiljaka radnog vretena i konjića. Ipak, kod obrade dugih predmeta, prčvršćivanje između radnog vretena i konjića nije dozvoljeno  te se oni pričvršćuju još dodatno i sa povodnom pločom sa tokarskim srcem. Tokarsko srce je pričvršćenim vijkom stegnuto za predmet koji se obrađuje a savijenim krajem ulazi u prorez povodne ploče koja je uvijena na radno vreteno stroja. Okretanje radnog vretena povodna ploča prenosi na tokarsko srce i dalje na predmet koji se obrađuje.

Nezaštićena tokarska srca mogu biti uzrok veoma teških povreda pa i povreda sa smrtnim ishodom zbog stršećih dijelova koji mogu zahvatiti tijelo radnika ili odijelo oko tokraskog srca i predmeta, nakit i slično.

Prilikom obrade vrlo tankih ili dugih komada neophoda alat je lineta. Lineta se stavlja na saonice tokarskog stroja a smješta se u traženi položaj pomoću učvršćivača. Lineta spriječava vibracije dugih komada koje nastaju od njegove težine što može prouzrokovati lom ili izbacivanje predmeta. One se isto tako postavljaju i na kraju dugih komada koji nisu učvršćeni šiljkom konjića. Lineta ima tri prilagođivača koji se ne smije prilagoditi predmetu prije učvršćivanja linete na stroju.

Stezna glava i planska ploča

Stezna glava ili stezna ploča koriste se kada predmeti ne mogu biti direktno postavljeni između šiljaka. To su obično veći komadi. I jedna i druga postavljaju se na radno vreteno strojeva i vezane su za njih navojima.

Steznim glavama sa tri čeljusti obično se priključuju manji okrugli predmeti; čeljusti se istovremeno pokreću i predmet se automatski centrira.

Za pričvršćivanje kvadratnih predmeta upotrebljavaju se stezne glave sa četiri čeljusti, jer se tako lakše pričvrste predmeti ovog oblika. Pokretanje čeljusti je istovremeno kao i kod tročeljusne stezne glave.

Planska ploča razlikuje se od stezne glave, jer ima četiri čeljusti od kojih se nezavisno steže svaka za sebe. Zbog toga su planske ploče pogodnije za pričvršćivanje većih predmeta naročito predmeta nepravilnog oblika.

Opasno mjesto kod steznih glava i planskih ploča predstavljaju čeljusti što strše iz stezne glave prilikom pričvršćivanja većih predmeta. Prilikom rotiranja one mogu zahvatiti odijelo ili nakit radnika pri čemu bi nastale teške povrede. Nakon stezanja predmeta radnik može zaboraviti da izvadi ključ iz stezne glave ili planske ploče što takođe predstavlja rizik jer prilikom puštanja stroja u rad ključ može iskočiti. U mnogim zemljama upotrebljava se ključ na oprugu koja ga izbacuje čim se ključ ispusti iz ruke. Da bi se spriječile povrede radnika stršećim čeljustima spriječava se ograđivanjem stezne glave.

Prilikom namještanja i skodanja stezne glave treba voditi računa da ne dođe do iskliznuća iste, jer može doći do ozljede ruku ili oštećenja saonica stroja. Kod ispravnog skidanja stezne glave upotrebljava se drveni blok koji se stavlja između zadnjih saonica i čeljusti glave. Držač noža mora biti stabilan dio tokarskog stroja kako bi se osigurala tačnost obrade a nož u držaču mora biti pravilno postavljen.

Dio noža koji strši iz držača ne smije biti preveliki jer u suprotnom uzrokuje vibracije noža. Posljedica toga može biti lom noža ili držača zatim izbacivanje noža iz držača i povrede radnika. Isturenost noža ne smije ni premala jer se mora omogućiti nesmetano rezanje i odvaljivanje strugotine , obično isturenost nože iznosi ¼ dužine noža. Treba još voditi računa da nož bude postavljen u horizontalnoj ravnini.

Tokom obrade metala nastaju strugotine koje mogu biti dugačke tj u komadu ili u obliku vrlo sitnih čestica. Obje vrste mogu izuzetno opasne. Za zaštitu koriste se zaštitne naočare. Pored ovog dobro rješenje je postavljanje staklenih štitnika na stroj odnosno nasuprot stroja. Stim da treba paziti da štitnik bude od nelomljivog stakla kako u slučaju njegovog loma ne bi došlo do još težih povreda.

Strugotina u komadu može zahvatiti odijelo, nakit ili drugi dio tijela radnika. Ove se povrede mogu izbjeći naročitim oblikovanjem takozvanog noža koji se koristi za lomljenje strugotine. Opasno je pokušavati strugotine odstraniti rukom. U tu svrhu upotrebljava se specijalni alat, kuke sa kojima se izvlači strugotina. Paziti da je i kuka izrađena od mehkog materijala radi zaštite stroja od oštećenja.

Prilikom turpijanja na tokarskom stroju dršku turpije treba držati lijevom rukom a vrh turpije desnom. Ovim načinom rada izbjegava se rizik po obje ruke jer stezna glava ili bilo koji rotirajući dio stroja ne može zahvatiti lijevu ruku.

Pored toga, prilikom turpijanja treba se pridržavati i drugih mjera zaštite na radu: turpijanje obavljati kod malog broja obrtaja radnog vretena, turpiju ne pritiskati prejako na predmet,  turpija se ne smije prebrzo prevlačiti preko predmeta.

Prilikom poliranja brusnim platnom, treba raditi sa specijalnim alatima poput kliješta za duge komade. Naročito je zabranjen način da se brusno platno omota oko predmeta koji se polira na tokarskom stroju jer postoji mogućnost da se platno obavije oko predmeta i povuče ruku. Prilikom  poliranja dozvoljava se stavljanje brusnog platna ispod turpije. Prilikom radova na tokarskom stroju radnici s dugom kosom trebaju kosu svezati i staviti pod kapu radi spriječavanja da kosa bude uhvaćena u obrtne dijelove stroja. Napomena vlaćni premeti imaju veću šansu da buu uhvaćeni u obrtne dijelove mašine za razliku od suhih.

ZAŠTITNA OPREMA

Koristiti zaštitnu opremu prilikom rada sa tokarskim strojem i to radno odijelo, radne cipele, zaštitne naočare.

PREOSTALI RIZICI

• Rizik od strujnog udara;
• Rizik od samog pokretanja stroja;
• Rizik od nošenja teških premdeta;
• Loše ili slabo osvjetljenje.