Pored obaveze poslodavca da zaštiti fizičko zdravlje radnika, poslodavac ima obavezu da zaštiti i mentalno zdravlje radnika. Stres na poslu može uzrokovati štetu zdravlju radnika da je isti prinuđen potražiti ljekarsku pomoć.
Koji su najčešći faktori koji doprinose nastanku stresa na poslu:
- Vrijeđanje na radnom mjestu: fizičko ili verbalno uznemiravanje,agresivan ili pasivno agresivan tretman radnika, zlonamjerne zezancije.
- Uskraćivanje obuke radniku: zahtijevanje od radnika da izvrši određene radnje iako za to nije adekvatno obučen ili je vrlo malo obučen.
- Uznemiravanje na radnom mjestu: seksualno uznemiravanje, prijetnje radniku.
- Opterećenost poslom: davanje previše posla jednoj osobi.
- Negiranje prava radnika: uskraćivanje prava na kafe pauzu, uskraćivanje prava na ručak, uskraćivanje prava na korištenje toaleta, dozvola za odlazak ljekaru, bezrazložni zahtjevi za produžetak radnog vremena.
- Primjena procedura na ne fer način: selektivna primjena procedura, procedure ne važe sve, nerazumni zahtjevi.
Ono što je važno kod dokazivanja oboljenja izazvanog stresom povezanog sa obavljanjem posla jeste sljedeće. Mora se dokazati da je radnik pretrpio zdravstvenu štetu a to se mora dokazati ljekarskim nalazima ljekara specijaliste. Period izloženosti stresu mora biti duži. Na primjer radnik je nekoliko mjeseci ili godina bio izložen nekim od gore pobrojanih faktora i zbog toga se javljao ljekaru. Stres na poslu kao oboljenje izazvano isključivo poslom, ne može se dokazati ako je ono nastalo kao rezultat samo jednog događaja koji se desio jednom i nikad više. Dakle oboljenje nastalo kao rezultat stresa na poslu ima svoj kontinuitet i traje duži vremenski period.
Komentari